3 – Različite vrste filmova #FilmLiteracy

Pojam “filmski žanr” upotrebljava se kako bismo razlikovali različite vrste filmova ovisno o njihovoj radnji, mjestu i vremenu u kojem se radnja odigrava, načinu na koji film je napravljen itd. Međutim, vrlo je često uistinu teško otkriti razliku među žanrovima.

Prva se razlika odnosi na kratke filmove i dugometražne igrane filmove. Kratki filmovi bili su vrlo popularni u nijemom razdoblju, a popularni su i dan-danas, kao platforma za nove filmaše i novije oblike filmskog izražavanja. Prema akademiji filmskih znanosti i umjetnosti, kratki film je “autorski film koji ima vrijeme trajanja od 40 minuta ili kraće, uključujući završne kredite”. Filmovi koji traju 40 minuta ili duže poznati su dakle kao dugometražni igrani filmovi. Što se žanra tiče, još jedna ključna razlika tiče se dokumentarnih i igranih filmova. Dokumentarni filmovi teže se usredotočiti na život i stvarnost onakve kakvi oni stvarno jesu, bez pretjerane manipulacije. Nasuprot tome, igrani filmovi stvaraju alternativnu stvarnost, izmišljeni svijet. No, taj fiktivni svijet može biti stvoren na mnogo različitih načina, pa tako postoji i mnogo različitih žanrova fikcije. Komedije nas, primjerice, pokušavaju nasmijati zabavnim likovima i komičnim situacijama, drame se bave realističnim likovima i emocionalnim temama, akcijski filmovi imaju protagoniste koji  se obično upleću u rizične situacije koje ih dovode do borbe, bijega i drugih očajničkih postupaka, horor filmovi pokušavaju prestrašiti publiku napetošću, nasiljem ili šokom, filmovi znanstvene fantastike odvode nas na neko drugo mjesto i vrijeme u našem ili nekom drugom svemiru, a likovi u mjuziklima pjevaju pjesme koje su dio priče.

Ovisno o tome koga pitamo, popis filmskih žanrova i podžanrova može biti puno dulji od navedenog. Neki su žanrovi zapravo kombinacija različitih žanrova. Triler,primjerice, može sadržavati neke elemente akcijskih filmova, iako su njegovi glavni elementi obično neizvjesnost, napetost i uzbuđenje. Melodrama je slična drami, ali su likovi i zaplet intenzivniji i gledatelji imaju emocionalniju reakciju na film. Filmovi fantastike slični su filmovima znanstvene fantastike, ali često sadrže elemente magije, mita i čudesa koje filmovi znanstvene fantastike filmovi nemaju.

Osim ove razlike između različitih filmskih žanrova, neki su francuski filmski stručnjaci tijekom 50-ih godina razvili i autorsku teoriju. Prema njima, filmovi se ponekad ne odlikuju toliko svojim žanrom koliko vizijom redatelja kao tvorca filma. Iako je stvaranje filma suradnički proces koji uključuje brojne profesionalce, autorska teorija smatra da neki redatelji imaju osobni stil koji u većoj mjeri nego bilo što drugo određuje film.

Dosad smo razgovarali o različitim stilovima filma ovisno o žanrovima i filmašima, ali na stil filma također može utjecati mjesto gdje je napravljen. Jedna od glavnih razlika u ovom smislu jest ona između filmova snimljenih u Europi i onih snimljenih u Hollywoodu. Postoje, naravno, i iznimke, ali većina se stručnjaka općenito slaže da europski filmaši film drže umjetnošću, a hollywoodska ga srednja struja smatraju zabavom. To je izraženo u tolikoj mjeri da se ista priča može ispričati na različite načine, ovisno o tome je li film sniman u Europi ili u Americi. Bombaški napad, na primjer, može se u Hollywoodu prikazati iz perspektive bombaša koji bježi od policije, a europski redatelj može odlučiti da se usredotoči na žrtve, njihove obitelji i način na koji žive nakon napada.

Europski filmovi obično komentiraju društvo i stvarnost u kojoj živimo. Oni koji brani europsku kinematografiju ponekad vole reći da su holivudski filmovi previše predvidljivi, što se vidi iz sve većeg broja novih verzija ili nastavaka starih filmova koji se trenutačno prikazuju u kinima. Kažu da Hollywood ne proizvodi 400 filmova na godinu, nego jedan film s 400 različitih naslova. Odgovor onih koji brane holivudske filmove glasi da su filmovi prije svega zabava i da, želite li nešto komentirati ili poslati poruku, to možete učiniti tako da pošaljete e-mail ili napišete knjigu, a ne snimanjem filma.

Naravno da je to samo općeniti zaključak jer postoji mnogo iznimaka, ali vrlo često europski nam filmovi prikazuju život kakav jest, dok holivudski filmovi prikazuju život kakav bi mogao biti.

Ali naravno, film postoji i izvan Europe i SAD-a, primjerice afrička ili azijska kinematografija i Bollywood, nadimak koji se obično daje najpoznatijem i najvećem dijelu indijske filmske industrije.

Bollywood  (slovo B predstavlja grad Bombaj, danas Mumbai) golema je filmska industrija koja proizvodi 800 filmova na godinu, dvaput više od Hollywooda. Kinematografija je u Indiji oduvijek popularna, još od vrlo ranih nijemih filmova, ali od početka 21. stoljeća Bollywood postaje popularan i u zemljama poput Velike Britanije. Bolivudski se filmovi najradije drže poznate priče u kojoj momak upoznaje djevojku, zaljube se, a onda se bore da obitelji prihvate njihovu vezu. Česta je romantika, uz šarene kostime, pjesmu i ples.

Dodatna razlika, koja postoji bez obzira na to gdje su filmovi snimljeni, ona je između filmova komercijalnih studija i nezavisnih filmova. Komercijalni filmovi često uspijevaju osigurati financijska sredstva od privatnih investitora i tvrtki koje se bave filmskom produkcijom. Oni uključuju velike produkcijske timove i imaju pristup stručnom osoblju, dalekim lokacijama i skupoj opremi. Nasuprot njima, redatelji nezavisnih filmova često moraju tražiti alternativne metode kako bi osigurali potrebna sredstva ili čak koristiti vlastiti novac, te se ponekad oslanjaju na ograničene timove i opremu. Komercijalne filmovi također često proizvode studiji koji imaju distribucijske tvrtke, a nezavisni se filmovi obično prijavljuju na filmske festivale kako bi privukli ponude za distribuciju.

Filmski festivali obično su godišnji događaji s organiziranim predstavljanjem filmova u jednom ili više objekata, uglavnom u istom gradu ili regiji. Festivali mogu biti opći ili specifični, s naglaskom na pojedinim žanrovima, redateljima ili temama. Najpoznatiji filmski festivali održavaju se u Veneciji, Cannesu, Berlinu i Torontu, a trenutačno postoji oko 3.000 aktivnih filmskih festivala, od kojih se 70% održava u Sjevernoj Americi.

Produkcijski partner: University of Roehampton http://www.roehampton.ac.uk/home/
Glasovni talenti: Gordana Kovačić, Ivan Kojundžić
Glazba: Bensound – Brazilsamba (Composed and performed by Bensound http://www.bensound.com)